Utjecaj spola, dobi i trajanja nezaposlenosti na zaokupljenost radom
Vrsta: Diplomski | Broj strana: 49 | Nivo: Filozofski fakultet

SADRŽAJ
UVOD 3
ZNAČENJE RADA U ŽIVOTU POJEDINCA 3
Važnost rada 5
Mjerenje stupnja zaokupljenosti radom 7
Individualne razlike u značenju rada 10
Posljedice različitog značenja rada u životu pojedinca 12
NEZAPOSLENOST 13
Psihološki efekti nezaposlenosti 15
Zašto se javljaju efekti nezaposlenosti 17
Faktori koji uzrokuju varijabilitet u iskustvu nezaposlenosti 20
Zaokupljenost radom i nezaposlenost 22
PROBLEM 24
METODA 25
Uzorak 25
Ljestvica za ispitivanje zaokupljenosti radom 28
Postupak 28
REZULTATI 30
RASPRAVA I ZAKLJUČAK 38
SAŽETAK 45
LITERATURA 46
PRILOG 48
UVOD
Psihološki aspekti nezaposlenosti istražuju se već dugi niz godina. Prva istraživanja provedena su još tridesetih godina 20. stoljeća potaknuta velikom ekonomskom krizom, a pojačani interes za to područje ponovo se javlja u osamdesetima sa ponovnim porastom nezaposlenosti. Istraživanja su pokazala da nezaposlenost uzrokuje ozbiljne psihološke posljedice kao što su smanjeno životno zadovoljstvo, gubitak identiteta i samopouzdanja te narušeno psihičko i fizičko zdravlje. No većina tih istraživanja provedena je u razvijenijim zemljama sa drugačijim socijalnim i kulturnim kontekstom što smanjuje mogućnost generalizacije. Zato je potrebno da svaka zemlja, pa tako i Hrvatska, provede vlastita istraživanja kako bi upoznala specifične reakcije nezaposlenih u svojoj zemlji.
U Hrvatskoj nezaposlenost raste još od sedamdesetih godina, a u devedesetima taj se rast naglo povećava. U rujnu prošle godine, prema podacima HZZ-a, bilo je registrirano 375 795 nezaposlenih. Iako je nezaposlenost kod nas vrlo visoka, malo se zna o tome kako nezaposleni reagiraju na takvo stanje.
Ovim se istraživanjem željelo ispitati kakvi su stavovi nezaposlenih prema radu, odnosno koliko su nezaposleni kod nas zaokupljeni radom. Stoga će u uvodnom dijelu ukratko biti prikazana dva važna područja: značenje rada u životu čovjeka i nezaposlenost.
ZNAČENJE RADA U ŽIVOTU POJEDINCA
Značenje rada u životu pojedinca odnosi se na skup pojedinčevih općih stavova prema radu koji su stečeni u njegovoj interakciji s socijalnom okolinom. Ti stavovi nisu rezultat čovjekovih naslijeđenih dispozicija već su rezultat stečenih uvjerenja koja se oblikuju pod utjecajem određene društvene i kulturne sredine i upravo zbog toga postoje razlike u različitim socio-kulturalnim sredinama (Šverko, 1991).
Kroz povijest se značaj rada uvelike mijenjao. Stari Grci i Rimljani su imali izrazito negativan stav prema poslu i smatrali su ga patnjom i prokletstvom. Kasnije se taj stav mijenja i poprima pozitivnije značenje, a velik utjecaj na to imale su i različite religije. Tako se u starom zavjetu navodi kako je rad kazna za “istočni grijeh”, ali i mogućnost iskupljenja. Tijekom Reformacije razvijaju se nove vrijednosti te se rad smatra dužnošću i obavezom i najbolji je način služenja Bogu. U Islamskoj tradiciji rad se također smatra aktivnošću kojom se služi Bogu, a i ostale istočne religije (kao npr. Budizam) smatraju rad aktivnošću koja sjedinjuje pojedinca sa prirodom i razvija osobni karakter. Sve se više naglašava pozitivni aspekt rada te se smatra da je rad dobar za fizički i moralni integritet pojedinca, omogućava razvoj sposobnosti i dovodi do zadovoljstva i postignuća.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]